Bosanska Aja Sofija: Bihaćka Fethija džamija nekad je bila crkva (FOTO)

Ima onih posebnih građevina čiji životni put izlazi iz mrtve prirode i postaje životniji nego neka druga struktura od kamena, drveta i željeza. Jedna od takvih je bihaćka džamije Fethija, najstarija gotička građevina u našoj zemlji, objekat koji je izvorno bio crkva.

Kalemljenjem jedne prirode na drugu obično nestaje nešto novo, drugačije i svježe, nastaje posve orginalna struktura, drugačija od drugih. Od 2.822 džamije u Bosni i Hercegovini nema posebnije od one na trgu Džemaludina Čauševića u Bihaću.

Fethija džamija sagrađena je davne 1.266. godine kao crkva svetog Ante Padovanskog, u gotičkom stilu te je i jedna od rijetkih evropskih islamskih bogomolja u ovom arhitektonskom stilu.

Osmanska vojska, koju predvodi segedinski sandžak-beg Hasan-paša Predojević, zauzima Bihać juna mjeseca 1592. godine i tad crkva postaje džamija. Takva je bila praksa i šire, slično se desilo u s crkvom u Beogradu 1521., pa sa crkvom sv. Luke u Jajcu, sv. Petra u Livnu, sv. Barbare u Bihaću, pa tako i sa crkvom sv. Ante u Bihaću. Zato je ponijela ime Fethija (Osvojena).

Gotički zvonik osmerougaonog oblika služio je kao munara do 1.863. godine, kad je zbog dotrajalosti srušen i zamjenjen sadašnjom munarom. Unutrašnje dimenzije objekta iznose 20,80 metara dužine i 9,13 metara širine.

Svojom arhitekturom i drugačijim izgledom Fethija je utjecala na oblikovanje džamija u Krajini, stvaranje nešto izduženijeg prostora za molitvu, primjena izduženih pravougaonih prozora…

Na Fethiji džamiji nalaze se dva natpisa. Stariji je smješten u podnožju munare i isklesan u kamenoj ploči. Ispod toga je manja ploča sa datumom. Tekst glasi: “Za blagorodne vladavine prvaka svijetle otomanske porodice, zaštitnika vjere, uzdržavatelja gradova, našeg gospodina sultana Abdul-Aziz-hana, sagrađena je ova munara, kojoj primjera nema i obnovljena časna džamija”.

Na manjoj ploči nad ulazom u džamiju nalazi se sljedeći natpis: “Ja Fettah! Ova časna džamija bijaše uveliko potrebna opravci pa je uz finansijsku pomoć države i pomoć ehalije obnovljen njezin krov i unutrašnjost njezina u potpunosti oslikana i ukrašena. Obnova sretno dovršena 1312. godine (1894.)”

Putnici namjernici stoljećima su se divili i čudili neobičnoj bišćanskoj džamiji, njenom elegantnom kamenu, izduženim gotičkim prozorima i ulaznom portalu koji i danas podsjeća na vrijeme i svrhu izvorne građevine.

I danas u Bihaću zateći ćete putnike iz daleka, turiste ili migrante, kako se dive i čude, sve u isto vrijeme, džamiji kakve sve do Stambola nema takve, pravoj bosanskoj Aja Sofiji.

foto> klix.ba

Comments are closed.