Mektić: Susjedne države kriju podatke, Njemačka bi nam jednog dana mogla vratiti hiljade migranata

Većina migranata tokom tranzita ka krajnjim destinacijama u Evropskoj uniji (EU) zatraži azil u zemljama u kojima se zateknu jer im ta praksa omogućava stjecanje prava na slobodu kretanja u određenom vremenskom periodu. U Bosni i Hercegovini je tako, primjera radi, u 2019. godini namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo 27.769 osoba. U istoj godini je u Srbiji, preko čije teritorije dolazi ogromna većina migranata koji završe u našoj zemlji, 12.937 osoba izrazilo namjeru da zatraži azil.

Razlika od oko 15.000 migranata je, čini se, “pala sa neba” na teritorij BiH. Teško je ne primijetiti i nesrazmjer između broja migranata koje su evidentirale institucije Srbije i procjena UNHCR-a, prema kojima je kroz tu državu u 2019. godini prošlo nešto više od 30.000 migranata, pa je teško oteti se dojmu da naše istočne komšije ne evidentiraju migrante u skladu sa međunarodnim propisima i domaćim zakonima.

– BiH je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja odmah registrira migrante po ulasku u državu, a to se ne dešava ni u Srbiji, Albaniji ili Sjevernoj Makedoniji – potvrdio je tu “sumnju” prije nekoliko dana šef Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH Peter Van der Auweraert.

Ako susjedne države ne registriraju migrante, one na taj način, smatra bivši ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, krše svoje zakone, ali i međunarodne sporazume.

– Mnoge zemlje u našem okruženju su odustale od poštivanja određenih međunarodnih sporazuma, a čak i bilateralnih sporazuma između BiH i pojedinih država, upravo zbog toga da bi zakočili readmisije migranata – izjavio je Mektić za Faktor.

Mektić kao vrlo realnu ističe mogućnost da pojedine susjedne države vrše registraciju migranata, ali da, kako je kazao, kriju te podatke.

– U slučaju eventualne readmisije, ne samo sada nego i u budućnosti, ako, primjera radi, Njemačka najavi da će vratiti 10,15 ili 100 hiljada migranata nazad, i ako oni raspolažu podatkom da su oni registrirani u Srbiji ili BiH, onda tu postoji readmisiona obaveza tih zemalja – pojasnio je Mektić govoreći o motivima mogućeg skrivanja podataka o migrantima.

Mektić dodatno pojašnjava da bi migrante koji su registrirani u BiH, a nisu registrirani u nekoj od susjednih država kroz koje su prošli, države članice EU-a mogu vratiti upravo u našu zemlju.

Zbog ovakvog odnosa susjeda prema međunarodnim i bilateralnim sporazumima, ali i opstrukcija njima bliskih političkih struktura u BiH koje ne dozvoljavaju efikasnu zaštitu istočne granice naše zemlje, BiH je postala svojevrsni migrantski bazen u kojem se akumuliraju oni koji preko teritorija naše zemlje nastoje doći do EU-a, piše faktor.ba.

Comments are closed.